Završili na sudu

August 4, 2008

Jedna od najpoznatijih hrvatskih klapa, Cambi, neriješene probleme oko raskola koji se dogodio prije godinu dana morat će, čini se, riješiti sudskim putem.

Originalna kaštelanska postava koja od 1986. djeluje u sklopu KUD-a Cambi, danas, naime, nema pravo koristiti to ime, nego su ga bili primorani promijeniti u Pivači KUD-a Cambi. Odlazak prvog tenora Vlade Garića bio je začetak svađe koja je rezultirala raskolom klape, a Cambi se nakon toga razdijelio u dva sastava - splitski i kaštelanski. Klapa Cambi Split reagirala je brže i zaštitila ime koje je stvarano više od dva desetljeća.

- Imalo smo problema kada smo se nedavno prijavljivali na Večeri dalmatinske pisme u Kaštelima. Dobili smo upozorenje da ne smijemo koristiti ime klape koja je nastala u sklopu KUD-a Cambi i kao njegova sekcija djeluje od kraja 80-ih do danas. Kako bismo izbjegli
pravne zavrzlame, odlučili smo privremeno uzeti ovo ime, ali neće ostati na tome - izjavio je član novoimenovanog Cambija, Hrvoje Lozančić, te napomenuo da će se, unatoč naporima da izbjegnu svađe, ovaj problem morati rješavati sudskim putem.

- Još nismo pokrenuli postupak, ali to ćemo, nažalost, morati učiniti. Ovaj sastav definitivno ima veće pravo na ime iza kojega stoje brojne nagrade i sav minuli rad jer je ostao u sklopu matičnog društva. Uostalom, njihovu klapu čine svi novi članovi, a u našoj su prisutna dva člana originalne klape, Jozo Delaš i Petar Milan, i operativno je vodi Toni Perišin, također jedan od prvih članova klape, utemeljene prije više od 20 godina. Uz to, oni su ti koji su se odvojili - ustvrdio je Lozančić te dodao kako ih ove nesuglasice nisu spriječile da nastave s radom.

Deveteročlana klapska ekipa, koju nakon deset godina i dalje vodi Rajmir Kraljević, ne želi raspirivati vatru, nego nastavlja sa svojom “pismom” bez obzira na to koje ime nose. Ponovno okupljeni s tenorom Eduradom Šegotom iz klape Crikvenica nastupit će na Festivalu šibenske šansone. Pjesmu “Ne more mi bit” napisao je Pero Kozomara, a aranžman Rajmir Kraljević.

Do dolaska profesora Kraljevića repertoar se sastojao većinom od izvornih dalmatinskih pučkih pjesama, a kada je Cambi počeo surađivati s Gibonnijem, dogodio se preokret u statusu klapske pjesme kod nas. Na koncerte je dolazilo sve više ljudi, posebice mladih, a klapa je kao takva doživjela ponovno rođenje u Dalmaciji, ali i izvan nje.

Preuzeto s Jutarnji.hr